medika logo
HR  EN
logo medika

Kalendar za 2016.

Djela iz Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Hrvatsku likovnu umjetnost 2. polovine XX. stoljeća obilježile su raznovrsne umjetničke pojave te brojne umjetničke osobnosti koje su tragale za modernim izrazom i progresivnim umjetničkim kretanjima. Nakon kratkog razdoblja dominacije socijalističkog realizma u poratnim godinama članovi zagrebačke grupe EXAT 51 (Eksperimentalni atelier) objavom manifesta 1951. obilježavaju odlučan prekid s tradicijom - zalažu se za slobodu umjetničkog stvaranja i ekperiment kao metodu, okreću se Zapadu te afirmiraju aktivni odnos umjetnosti i društva. Formalni jezik geometrijska je apstrakcija koja se naslanja na ideje avangardnih pokreta konstruktivizma, neoplasticizma i Bauhausa, a programom teži sintezi svih likovnih umjetnosti, arhitekture i primijenjene umjetnosti. Članovi grupe bili su slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec te arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica i Vjenceslav Richter. Nakon kratkotrajnog zajedničkog djelovanja, nastavljaju vlastitim putem da bi se neki od njih (Picelj, Srnec, Richter) ponovno povezali zajedničkim djelovanjem za vrijeme međunarodnog pokreta Novih tendencija (1961. – 1973.). Središte je tog pokreta Galerija suvremene umjetnosti (danas: MSU), a Zagreb postaje europskim kulturnim središtem. Pokret je, osim likovnog stvaralaštva, obuhvatio i druge grane umjetnosti, poput glazbe, filma i kazališta. Tako je ostvaren jedan od ciljeva Novih tendencija – integracija umjetnosti u različite aspekte društvenog života. Optička i kinetička umjetnost nastaju kao rezultat povezivanja umjetnosti, znanosti i novih tehnologija te istraživanja na području vizualne percepcije i komunikacije. Promatrač je interakcijom s umjetničkim djelom uključen u sam čin umjetničkog stvaranja. Krajem 50-ih godina XX. stoljeća počinje neformalno djelovanje protokonceptualne grupe Gorgona kao svojevrsna protuteža postulatima modernizma. Svojim djelovanjem ističu važnost ideje, a ne oblikovanja umjetničkog predmeta, kolektivni čin za razliku od individualnog, a svjetonazor grupe usmjeren je nihilizmu, metafizici, ironiji i dadaističkim oblicima djelovanja. Članovi Gorgone bili su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, teoretičari i kritičari Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, kipar Ivan Kožarić i arhitekt Miljenko Horvat, koji su svojim individualnim umjetničkim ostvarenjima ostavili veliki trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti.

 

Kalendar za 2016.
(PDF)